Interesantne činjenice
- Ljudi se razlikuju za samo 0,1 procenat genetskog materijala, ostalih 99,9 procenata su identični.
- Genetska sličnost: ljudska biće dele sedam procenata gena sa ešerihija koli bakterijom, 21 procenat sa crvima, 90 procenata sa miševima i 98 procenata sa šimpanzama.
- Ako bi neko recitovao ATCG nizove u jednom DNK lancu, koji je dug tri biliona, i ako bi izgovorio sto nizova u minuti bez uzimanja odmora za spavanje, jelo ili piće, govorio bi 57 godina.
- Ako bi se svih 46 hromozoma jedne ćelije poredjalo po dužini, dobio bi se niz dug 1,8 metara. Postoje razlike u ukupnom broju ćelija u ljudskom organizmu, medjutim, opšta ocena je da ih ima oko 100.000 biliona. Kada bi se ceo DNK iz svih nukleusa u ljudskom telu poredjao po dužini, bio bi dug oko 180.000 miliona kilometara. Radi boljeg razumevanja, uporedite to sa razdaljinom Zemlje od Sunca, koja iznosi 150 miliona kilometara: DNK bi bio 1.000 puta veći!
- Hiljadu jedara moglo bi da se stisne u tačku na kraju rečenice.
- Genetskih studija se vrši na afrički etnički grupi Joruba. Oni imaju neobično visok stopa rađanja blizanaca.
- Postoji genetski dokaz koji ukazuje na to da su Sansi jedan od najstarijih naroda na svetu. Mogli bi da budu i najstariji ljudi, koji se mogu nazvati genetskim Adamima.
- Banana je voće poreklom iz Azije. Za vreme jedne od največih ljudskih migracija (izmedju 1000. godine p.n.e i 300. godine n.e.) preneta je u Afriku.
- U autozomnim recesivnim oboljenjima recesivan gen, koji se nalazi na autozomnom hromozomu, prenosi se u porodici. Obe kopije gena (svaki na svom hromozomu u hromozomskom paru) mora biti recesivan da bi se gen ispoljio i da bi se razvila bolest. Ako neko ima samo jednu kopiju ovog gena, onda je on prenosilac i obično nije ni svestan te činjeice jer se bolest nije ni razvila.
- Medju bolestima koje su povezane sa polom je i hemofilija, koja je interesantan primer. Gen za bolest je recesivan i povezan sa X hromozomom. Žene imaju dva X hromozoma, dok muškarci imaju samo jedan. Da bi se razvila hemofilija kod žena, žena mora da ima oba X hromozoma sa genom bolesti. Ako nosi gen u samo jednom X hromozomu, bolest se neće razviti, ali će ona biti prenosnik bolesti. Svi muškarci sa ovim recesivnim genom razboleće se jer oni imaju samo jedan X hromozom. Bolest su dobro razumeli još u drevnoj jevrejskoj populaciji iako genetika nije bila toliko razumljiva kao što je danas. Već tada se znalo koje su žene nosioci bolesti i stoga su njihovi sinovi bili izuzeti iz obreda obrezivanja.
- Pored toga što imaju DNK u jedru, ljudski organizmi poseduju DNK i u mitohondrijama. Ovaj mitohondrijski DNK nasledjuje se samo od majke i koristi se za istraživanje ženskih predaka. Zanimljivo je, medjutim, da pčele mitohondrijski DNK nasledjuju i od oca. Postoji jedan takav izuzetan slučaj zabeležen i kod ljudi.
- Genetske anomalije se takodje pojavljuju u mitohondrijskom DNK i one takodje pogadjaju pojedinca. Mitohondrijski DNK nasledjuje se od majke jer u vreme oplodnje jajne ćelije mitohondrije sperme ne ulaze u nju. Jajna ćelija poseduje mitohondrije majke. Zahvaljujući tom načinu nasledjivanja, genetske abnormalije će se ispoljiti kod sve dece majke koja je nosilac nepravilnosti, ali ne i kod dece oca sa istom abnormalijom.
- Jedno od 180 dece rodi se sa hromozomskom abnormalijom. Rezultat najčešće abnormalije hromozoma je Daunov sindrom.
- Jedva dva procenta ljudskog genoma sadrže informacije za stvaranje proteina. Sve ostalo su takozvane nekodirajuće oblasti, jer je uglavnom nepoznato šta one signaliziraju.
- Žitelji italijanskih regija Toskana i Umbrija genetski se razlikuju od stanovnika drugih italijanskih regija zbog etrurskog genetskog nasledja u tim oblastima.
- Prema jednoj lingvističkoj teoriji, Baski vode poreklo iz Rusije jer je njihov haplotip isti kao i haplotip populacije nekih ruskih regija.
- Genetska istraživanja obrazuju teoriju o tri migracije Hansa sa severa na jug Kine.
- Na reprezentativnoj grupi od 50 afričkih majmuna otkriveno je više genetskih varijacija nego u celoj ljudskoj vrsti. To znači da celokupna ljudska vrsta vodi poreklo od male grupe ljudi u dalekoj istoriji. Naučni termin za ovo je „usko grlo”. Ono je verovatno rezultat nepovoljnih vremenskih uslova pod kojima je većina ljudi iz daleke prošlosti nestala. Celokupna ljudska rasa razvila se od male grupe preživelih. Pre 71.000 godina dogodila se erupcija vulkana Toba, koja je prouzrokovala šest godina dugu vulkansku zimu. Glad i niske temperature ostavile su samo 15.000 preživelih. Erupcija je takodje prouzrokovala promenu u klimi Zemlje: nastupilo je hiljadu godina ledenog doba.
- Moderni Maltežani genetski odgovaraju Libancima, što podupire teoriju da većina Maltežana vodi poreklo od Feničana.
1 Komentari |
0 Trekbekovi